PristupačnostStudij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
U zajedničkom izdanju Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Ogranka Matice hrvatske u Virovitici objavljena je monografija doc. dr. sc. Vlatka Smiljanića Singulare ingenium. Mirko Danijel Bogdanić 1760. – 1802. Život, djelo, vrijeme.
Knjiga donosi prvu cjelovitu znanstveno-kritičku biografiju Mirka Danijela Bogdanića, hrvatskoga matematičara, astronoma, geodeta, kartografa, povjesničara i književnika. Na temelju opsežnih istraživanja domaćih i inozemnih arhivskih, knjižničnih i drugih izvora autor rekonstruira Bogdanićev životni i profesionalni put te njegovo mjesto u hrvatskoj i srednjoeuropskoj znanstvenoj i kulturnoj povijesti na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće. Posebna pozornost posvećena je Bogdanićevu školovanju i znanstvenoj formaciji, radu na budimskom sveučilišnom opservatoriju, astronomskim i matematičkim istraživanjima te njegovu sudjelovanju u geodetskim i kartografskim pothvatima. Analiziraju se njegova znanstvena djela, među kojima Formulae pro spatiis, kao i njegovo historiografsko i književno stvaralaštvo, napose Dogodjaji svieta, jedno od zanimljivijih ostvarenja hrvatske historiografije prosvjetiteljskoga razdoblja.
Monografija Bogdanića promatra kao učenjaka prosvjetiteljskoga tipa čiji je rad povezivao prirodne i humanističke znanosti. Upravo ta širina interesa, od matematike i astronomije preko geodezije i kartografije do povijesti i književnosti, pokazuje njegovu pripadnost europskom intelektualnom prostoru svojega vremena. Naslov knjige Singulare ingenium – „osobit talent“ – upućuje na iznimnu širinu Bogdanićevih interesa i sposobnosti te na njegovo posebno mjesto među hrvatskim učenjacima toga vremena.
„Autor knjige oživio je Bogdanića i vratio ga je Hrvatskoj kao njegovu ishodištu, što je nezaobilazni znanstveni prinos hrvatskoj znanosti i kulturi druge polovice XVIII. stoljeća.“
Prof. emer. dr. sc. Alojz Jembrih
„Djelo donosi nove znanstvene spoznaje i nove interpretacije znanstvenih spoznaja.“
Prof. dr. sc. Željko Holjevac
„Djelo se odlikuje jasno postavljenom temom, prikladnom metodologijom, širokom uporabom izvora i literature, interdisciplinarnim pristupom i izraženim znanstvenim doprinosom.“
Izv. prof. dr. sc. Petar Feletar
„Ovim je djelom hrvatska znanstvena i šira čitalačka javnost dobila po prvi put znanstvenu monografiju kojom je na inovativan i pregledan način prikazano intelektualno značenje Mirka Danijela Bogdanića.“
Doc. dr. sc. Stipe Ledić