Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
U sklopu institucionalnog istraživačkog projekta Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu „Zavičaj kao prostor kulturnoga pamćenja: mikrohistorijska, kroatološka i komunikološka istraživanja lokalnih identiteta i kultura“, pod vodstvom doc. dr. sc. Vlatka Smiljanića, ostvaren je vrijedan rezultat u području očuvanja i dostupnosti zavičajne kulturne i povijesne baštine. Kulturni stručno-znanstveni časopis Zavičaj dostupan je u digitalnom obliku. Digitalizacija je rezultat zajedničkoga rada i suradnje. Posebna zahvala pripada knjižničarima dr. sc. Josipu Striji i Tanji Kolar Janković, koji su obavili opsežan posao pripreme građe i sadržaja za digitalizaciju. Tehnički dio digitalizacije ostvaren je u okviru navedenoga institucionalnog projekta Fakulteta hrvatskih studija, pod vodstvom doc. dr. sc. Vlatka Smiljanića i uz sudjelovanje članova projektnoga tima. Digitalna zbirka omogućuje jednostavan mrežni pristup dosadašnjim brojevima Zavičaja te time vrijednu građu vezanu uz lokalnu povijest, kulturu, književnost, baštinu i identitet čini dostupnijom istraživačima, studentima, nastavnicima, ali i široj zainteresiranoj javnosti. Časopis Zavičaj vrijedan je izvor za proučavanje lokalne i zavičajne povijesti te različitih sastavnica kulturnoga pamćenja. Njegovom digitalizacijom pridonosi se ne samo očuvanju objavljene građe nego i njezinoj većoj vidljivosti, dostupnosti i mogućnosti korištenja u budućim znanstvenim i stručnim istraživanjima. Ovim rezultatom ujedno se ostvaruje jedna od važnih zadaća projekta, a to je povezivanje znanstvenoga istraživanja zavičajne povijesti i kulture sa suvremenim mogućnostima digitalne humanistike te otvaranje lokalne baštine široj javnosti.
Digitalizirani Zavičaj dostupan je na poveznici: https://zavicaj.base44.app

Pristupačnost