Pristupačnost
Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
U okviru kolegija Hrvatska likovna umjetnost, studenti treće godine studija kroatologije Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu sudjelovali su na jednodnevnoj terenskoj nastavi koja je održana 23. svibnja, pod vodstvom doc. dr. sc. Magdalene Getaldić.
Polazak iz Zagreba bio je u jutarnjim satima, a prvi cilj terenske nastave bio je grad Nin, iznimno važan lokalitet u kontekstu antičke i hrvatske ranosrednjovjekovne i sakralne umjetnosti. Posjet je počeo u staroj gradskoj jezgri.
Studenti su uz stručno vodstvo Vladimira Kusika obišli Muzej ninskih starina. Studenti su se potom zaputili u crkvu sv. Križa.
Zatim su obišli ostatke rimskog grada, forum, hram i rimsku kuću na Banovcu uz stručno vodstvo prof. dr. sc. Jasne Jeličić Radonić. U središtu Nina studenti su obišli i kip biskupa Grgura Ninskog, rad kipara Ivana Meštrovića.
U drugom dijelu dana terenska se nastava nastavila u Zadru, gradu iznimne važnosti za povijest hrvatske umjetnosti. Prva točka bio je Arheološki muzej Zadra, gdje su studenti obišli muzej pod vodstvom dr.sc. Jakova Vučića.
Slijedio je posjet crkvi sv. Donata, važnom djelu predromaničke arhitekture te crkvi sv. Stošije, zadarskoj katedrali. Tijekom posjeta svim lokalitetima u Zadru, profesorica Magdalena Getaldić je kontinuirano pružala tumačenja i stručno vodstvo, povezujući s temama koje su studenti obradili na nastavi kolegija.
Potom studenti su dobili slobodno vrijeme za odmor te individualno razgledavanje Grada Zadra.
U nastavku su studenti uz stručno vodstvo doc.dr.sc. Magdalene Getaldić obišli crvke sv. Šimuna i sv. Lovre, te ostatke rimskog foruma u Zadru.
Terenska nastava se završila sa posjetom stalnoj izložbi „Zlato i srebro grada Zadra“, smještenoj unutar sakralnog i samostanskog kompleksa crkve sv. Marije. Ondje je stručno vodstvo pružila jedna od sestara benediktinki, čime je iskustvo razgledavanja dobilo dodatnu dimenziju duhovne i redovničke baštine. Također studenti su imali priliku vidjeti unutrašnjost crkvice Sv. Nediljice iz 11. stoljeća.
Izvještaj priredio student: Matija Perković
