Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
U subotu 16. svibnja 2026. održana je terenska nastava za studente jednopredmetnoga preddiplomskoga studija Kroatologije. Terensku nastavu na svom predmetu Hrvatska dijalektologija organizirala je i vodila naslovna redovita profesorica Sanja Vulić Vranković.
Budući da u Žumberku žive govornici svih triju hrvatskih narječja, prvo odredište terenske nastave bile su Sošice gdje žive hrvatski grkokatolici štokavci. U Sošicama je sudionike terenske nastave dočekao mons. Nikola Kekić, grkokatolički biskup u miru. Prvo ih je poveo u grkokatoličku župnu crkvu sv. Petra i Pavla te podrobno objasnio grkokatoličke obrede i održao predavanje o grkokatolicima u Žumberku od doseljenja do suvremenosti. Također je bio vodič kroz Etnografsku zbirku u samostanu grkokatoličkih časnih sestara bazilijanki te objašnjavao pojedine izloške i njihovu uporabu. U Sošicama su sudionici terenske nastave još obišli Posjetiteljski centar Parka prirode Žumberak.
Poslijepodne su kratko boravili u Otočcu na slovenskoj rijeci Krki, gdje je srednjovjekovni dvorac preuređen u hotel, a zatim otišli u Olimje. Ondje je nekadašnji samostan hrvatskih pavlina (osnovan 1663. na mjestu otprije postojećega plemićkoga grada), koji danas pripada slovenskim franjevcima konventualcima. Hrvatski pavlini bili su prisiljeni otići 1782. kada je car Josip II. ukinuo redovništvo. Tek godine 1990. u Olimje ponovo dolaze redovnici, sada slovenski. Sudionici terenske nastave razgledali su župnu crkvu Uznesenja Marijina (s Rangerovim freskama) te prostor nekadašnje biljne ljekarne sa zidovima ukrašenim Lechingerovim freskama iz 1780. Tu su ljekarnu također osnovali hrvatski pavlini. Danas je pak u blizini crkve i samostana glasovita čokoladarnica u kojoj se prodaju ručno izrađene čokolade i ini proizvodi izvornoga dizajna, što je posebice razveselilo studente.


Pristupačnost