Pristupačnost
Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
Doc. dr. sc. Vlatko Smiljanić recenzirao je hrvatsko izdanje knjige Središnja Kraljevstva – Nova povijest srednje Europe uglednoga britanskog povjesničara Martyna Radyja, istaknutoga stručnjaka za povijest srednje Europe i emeritiranoga profesora University College London. Rady se u međunarodnoj znanstvenoj zajednici afirmirao kao jedan od najvažnijih poznavatelja političkih, dinastičkih i kulturnih procesa koji su oblikovali prostor srednje Europe, a njegov se znanstveni rad odlikuje širokim kronološkim zahvatom, interpretativnom preciznošću i sposobnošću povezivanja lokalnih i regionalnih povijesnih iskustava sa širim europskim kontekstom. Knjiga Središnja Kraljevstva jedno je od zapaženijih suvremenih sintetskih djela o povijesti srednje Europe jer na pregledan, ali znanstveno utemeljen način donosi višestoljetni razvoj prostora koji je imao presudnu ulogu u oblikovanju europske političke, kulturne i identitetske povijesti. Riječ je o djelu koje nadilazi uske nacionalne historiografske okvire te srednjoeuropski prostor promatra kao dinamičnu cjelinu obilježenu susretima različitih naroda, političkih tradicija, vjerskih identiteta i kulturnih obrazaca. Posebna vrijednost ove knjige očituje se u tome što složene povijesne procese čini dostupnima široj čitateljskoj publici, pritom ne odustajući od znanstvene razine interpretacije.