Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O nama

Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.


17/11/2025

Nova knjiga prof. dr. sc. Dubravke Zima - Hodanje

Redovita profesorica na Odsjeku za kroatologiju Fakulteta hrvatskih studija Dubravka Zima objavila je novu knjigu Hodanje- poglavlja iz kulturne povijesti. Knjiga je nastala iz potrebe da se pokuša artikulirati hrvatski prinos u kontekstu povijesti hodanja, te iz ambicije potaknute studijom Rebecce Solnit Lutalaštvo – povijest hodanja. Hodanje se u knjizi promatra kao činjenica kulturne povijesti, pokušavajući ispričati koherentnu (pri)povijest o tome što je sve hodanje značilo u prošlosti. U knjizi je fokus na prostorima koji su danas hrvatski, a koji su u prošlosti bili dijelovima vrlo različitih društvenih i državnih struktura i podvrgnuti različitim vidovima društvene i političke vlasti. U tome smislu odrednicu 'hrvatski prostori' autorica koristi kao termin indikator, svjesno žrtvujući historiografsku preciznost u korist tekstualne prohodnosti. Isto se odnosi i na kompleksne i mjestimice teško obuhvatne političke i društvene strukture u pojedinim vremenskim periodima: u tekstu se referira na opće političke procese i povijesne događaje u onoj mjeri u kojoj je to kontekstualno nužno za priču o hodanju.

Popis obavijesti