Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
Znanstvena monografija Hrvatski iseljenički usud. Hrvati u Irskoj, autorica doc. dr. sc. Monike Komušanac, dr. sc. Lidije Bogović i izv. prof. dr. sc. Rone Bušljeta Kardum, objavljena je u lipnju 2025. godine u okviru projekta Suvremene migracije, identitet i povratak: istraživanje percepcije nacionalnoga identiteta i povratka iz perspektive recentnih hrvatskih iseljenika u Republici Irskoj u nakladništvu Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu uz financijsku potporu Ministarstva demografije i useljeništva Republike Hrvatske.
Znanstvenom monografijom obuhvaćeni su širi društveni procesi povezani s pojavom, odnosno jačanjem i usporavanjem iseljavanja hrvatskih državljana u Republiku Irsku. Poseban naglasak stavljen je na migracijska iskustva hrvatskih iseljenika te njihov povratnički potencijal, kao i na identitetske aspekte migracija, odnosno na procese očuvanja nacionalnoga, jezičnoga i kulturnoga identiteta hrvatskih iseljenika, osobito djece i mladih.
S obzirom na obrađenu tematiku i znanstveni pristup, monografija Hrvatski iseljenički usud. Hrvati u Irskoj predstavlja jednu od referentnih točaka promišljanja i stvaranja učinkovite migracijske i povratničke politike Republike Hrvatske.