Pristupačnost
Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
Stručno-znanstveni kroatološki skup Suvremeni hrvatski jezik kao povijesni jezik održan je u petak, 16. svibnja 2025. godine u knjižnici Fakulteta hrvatskih studija pod pokroviteljstvom Odsjeka za kroatologiju. Skup je organiziran od strane studentske udruge Studia Croatica, Organizacijskoga odbora kojeg čine studentice diplomskoga studija kroatologije: Elena Ruža Pelikan, Ela Kupres i Lana Jagodić.
Cilj ovoga kroatološkoga skupa bio je potaknuti studente na uključivanje u stručno-znanstveno proučavanje hrvatskoga jezika. Hrvatski jezik nije samo temeljni dio hrvatske kulture i nacionalnoga identiteta, nego i temeljni dio studija kroatologije. Izlaganjima profesora i studenata različitih razina, doktorskoga poslijediplomskoga, diplomskoga te prijediplomskoga studija, prikazao se raznovrsni pristup istraživanju.
Tematska poveznica svih izlaganja bio je hrvatski jezik u svim njegovim gledištima: razmatranje statusa suvremenoga hrvatskog jezika u povijesnom kontekstu, njegovo normiranje, gramatika, utjecaj povijesnih promjena na suvremeni hrvatski jezik, jezična politika, jezik i identitet, ortoepija i sl.
Okupljene su pozdravile predsjednica Organizacijskoga odbora Elena Ruža Pelikan i predsjednica udruge Studia Croatica Tea Vlahov, a skup je otvorila pročelnica Odsjeka za kroatologiju, izv. prof. dr. sc. Ivana Kresnik svojim kratkim izlaganjem o povijesti kroatologije na Fakultetu hrvatskih studija.
Prvi dio skupa činila su profesorska izlaganja. Prof. dr. sc, Mario Grčević održao je predavanje na temu Današnja hrvatska leksikografija i povijesni opseg leksika hrvatskoga književnoga jezika, a izv. prof. dr. sc. Karolina Vrban Zrinski govorila je o temi Suvremeni hrvatski govor.
Drugi dio skupa činila su izlaganja studenata doktorskoga studija kroatologije. Ivo-Pavao Jazbec je održao predavanje na temu Hrvatski odostražni rječnik – od zamisli prema završetku, Alen Orlić je održao predavanje na temu Vokativ prezimena muških osoba u suvremenom hrvatskom jeziku, a Tatjana Štimac donijela je pregled teme Jezični priručnici u Banovini Hrvatskoj.
Treći dio skupa činila su izlaganja studenata diplomskoga i prijediplomskoga studija kroatologije. Carla Peterfai govorila je o temi Genitiv u sintaksi hrvatskog jezika, Rea Ivanic je napisala rad na temu Pojava, prihvaćanje i učestalost anglizama u hrvatskom jeziku, Lana Jagodić je izlagala na temu Kajkavsko narječje u prvoj polovici 20. stoljeća,, Ela Kupres je prikazala temu Službena imena naseljenih mjesta u Republici Hrvatskoj s posebnim osvrtom na imena tipa Pula – Pola, Gabrijel Kukavica je predstavio temu Kulturno-jezični identitet Hrvata BiH u 19. stoljeću, Elena Ruža Pelikan je obradila temu Hrvatski jezik u dodiru s češkim. Dvojezičnost češke manjine na području Daruvara, a Matea Martić je donijela pregled teme Pasivni leksik i povijesno-društvena događanja.
Na kraju skupa predstavljena je knjiga Alojza Jembriha Bečko-hrvatska filološka ishodišta. O knjizi su govorili autor knjige, prof. emer. dr. sc. Alojz Jembrih i recenzent knjige izv. prof. dr. sc. Darko Vitek.
U stankama između predavanja vodile su se rasprave na teme pojedinih predavanja, a sve je bilo popraćeno domjenkom i čašicom razgovora. Zahvaljujemo svima koji su svojim dolaskom podržali stručno-znanstveni skup Suvremeni hrvatski jezik kao povijesni jezik te se nadamo da će na budućim sličnim projektima odaziv biti još veći - kako studenata, tako i profesora.
Lana Jagodić