Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
Udruga Studia Croatica, pod pokroviteljstvom Odsjeka za kroatologiju Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, organizira stručno-znanstveni skup pod nazivom Suvremeni hrvatski jezik kao povijesni jezik, koji će se održati u petak, 16. svibnja 2025. s početkom u 9 sati.
U okviru skupa bit će predstavljena knjiga Bečko-hrvatska filološka ishodišta autora prof. emer. Alojza Jembriha.
Cilj ovog skupa je potaknuti studente Fakulteta hrvatskih studija na aktivno sudjelovanje u stručnome i znanstvenome proučavanju hrvatskoga jezika, kao temeljnoga elementa hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta, te osnovne sastavnice studija kroatologije.
Sva izlaganja objedinjena su temom hrvatskoga jezika promatranoga u različitim aspektima: gramatičkome opisu, normiranju, povijesnom statusu, jezičnoj politici, kao i kroz utjecaj društvenih i povijesnih mijena na njegovo stanje i identitet.
U programu sudjeluju studenti svih razina kroatološkoga studija, od prijediplomskoga, diplomskoga i poslijediplomskoga doktorskoga studija do profesora, čime se ostvaruje akademsko zajedništvo i prijenos znanja i istraživačkoga iskustva s iskusnijih na mlađe naraštaje kroatologa.
Dobrodošli su svi zainteresirani za hrvatski jezik, kulturu i kroatološka istraživanja.