Prema dogovoru.
prijediplomski
diplomski
Viktoria Franić Tomić književna je povjesničarka, komparatistica, teatrologinja te književna i kazališna kritičarka, redovita profesorica na Odsjeku za kroatologiju Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Istražuje hrvatsku književnost i kazalište u europskom i mediteranskom kontekstu, kulturnu povijest žena te odnose književnosti, likovnih umjetnosti, glazbe i političke misli.
Rođena je 19. listopada 1978. u Metkoviću, a osnovnu školu i opću gimnaziju pohađala je u Pločama. Studij hrvatskoga jezika i književnosti završila je 2005. na Sveučilištu u Zadru. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu doktorirala je 2010. disertacijom Biografija i djela Marina Držića kao intertekstualni diskurs. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu zaposlila se 2007. kao znanstvena novakinja na projektu Mediteran u renesansnim književnostima Slavena. Od 2013. radi na Hrvatskim studijima, današnjem Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. U znanstveno zvanje znanstvene savjetnice izabrana je 2021., a na znanstveno-nastavno radno mjesto redovite profesorice izabrana je odlukom Fakultetskoga vijeća od 8. travnja 2024.
Filološko i komparatističko čitanje izvora povezuje s kulturnom poviješću, rodnim studijima i analizom odnosa znanja i moći. Posebno proučava preobrazbe biblijskih i antičkih predložaka, političke aluzije i kriptična značenja književnih djela te kazališnu ikonografiju. Uz srednjovjekovnu i ranonovovjekovnu književnost bavi se Miroslavom Krležom, književnim polemikama i političkim imaginarijem hrvatske književnosti dvadesetoga stoljeća.
Autorica je monografije Tko je bio Marin Držić (2011.), knjige Dramaturški eseji: Iz Splita na scenu gledat (2012.) te Četiri žene iz hrvatskoga novovjekovlja (2021.; izdanje Fakulteta hrvatskih studija 2022.). Suautorica je komparatističke monografije Abrahamova žrtva: Abraham i Izak u hrvatskoj književnosti i njihove europske inačice (2015.) i knjige Rađanje nacije (2022.; obje sa Slobodanom Prosperovom Novakom). U Beču je objavila studiju Talijanski operni libreto i dubrovačko kazalište sedamnaestoga i osamnaestoga stoljeća (The Italian Opera Libretto and Dubrovnik Theatre (17th and 18th Century), Hollitzer, 2020.; u suautorstvu s Enniom Stipčevićem i Slobodanom Prosperovom Novakom).
Suvoditeljica je i glavna suurednica znanstveno-izdavačkoga projekta Kanonski korpus hrvatske književnosti, kulturne povijesti, filozofije i znanosti. Suautorica je i suurednica triju svezaka Hrvatske srednjovjekovne književnosti (2019.) te dvosveščanih izdanja Hrvatska književna renesansa i Prosvjetiteljstvo (2022.). Njezin suautorski rad na književnosti Boke kotorske obuhvaća hrestomatiju Književnost ranog novovjekovlja u Boki kotorskoj (2015.), Zlatnu knjigu bokeljskih književnika (2016.) i svezak Književnost Boke Kotorske: XV–XVIII. stoljeće: laboratorij (2022.). Ti radovi povezuju povijesne sinteze s izvornim književnim tekstovima, dokumentima i građom za sveučilišnu nastavu.
Njezin urednički i priređivački rad obuhvaća višejezična izdanja posvećena Marinu Držiću, knjigu Niko Andrijašević: život i djelo (2014.), dva sveska Hrvatskoga književnog baroka (2022.) te druge knjige o hrvatskoj književnoj, glazbenoj i kulturnoj baštini. Priredila je, prevela i pogovorom popratila izdanje pisma Ivana Luke Garanjina Giovanniju Arduinu o pčelarstvu u Dalmaciji iz 1790. (2022.). Suurednica je izdanja Budvanska pjesmarica: 1642–1650 (2024.) i novoga fototipskog izdanja knjige Grge Novaka Dalmacija na raskršću 1848. god. (2025.) te suautorica njihovih uvodnih studija.
Među rezultatima njezina istraživačkog rada ističe se pronalazak i teatrološko tumačenje ilustracije iz 1518. u gradualu dubrovačkoga nadbiskupa Grazianija, sačuvanom u knjižnici u Bagnacavallu pokraj Ravenne. Riječ je o najstarijoj dokumentiranoj scenskoj slici povezanoj s Hrvatskom, s kazališnim prizorom na idealiziranom dubrovačkom trgu. Studiju o toj ilustraciji objavila je u suautorstvu.
Izvodi nastavu iz hrvatske književnosti srednjovjekovlja, humanizma i renesanse, baroka i prosvjetiteljstva, povijesti hrvatskoga kazališta, hrvatskoga književnog kanona i opusa Marina Držića. Nastavu iz dramaturgije i povijesti kazališta izvodila je i na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu. Osmislila je i uvela nove kolegije, među njima kolegij o rodnoj problematici u hrvatskoj ranonovovjekovnoj književnosti, te povezivala proučavanje starijih dramskih tekstova sa studentskom kazališnom izvedbom. Bila je mentoricom više od stotinu završnih i diplomskih radova; mentorira i doktorska istraživanja. Pojedini radovi nastali pod njezinim mentorstvom objavljeni su kao članci ili knjige.
Sudjelovala je na međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima te u organizaciji međunarodne konferencije Marin Držić i naše doba (Dubrovnik i Siena, 2008.). Sudjelovala je u nacionalnim i međunarodnim istraživačkim projektima, među kojima je Na granicama glazbenoga humanizma: slavenski svijet i mediteranska kultura (Aux confins de l’Humanisme musical: monde slave et culture méditerranéenne, 2010.–2012.), povezan s Centrom za visoke studije renesanse u Toursu. U akademskoj godini 2016./2017. obnašala je dužnosti povjerenice za poslijediplomske studije i predsjednice Vijeća za poslijediplomske studije Hrvatskih studija. Bila je članica uredništva časopisa Kroatologija te uredničkih odbora znanstvenih zbornika.
Objavljuje znanstvene i stručne radove, eseje, književne i kazališne kritike te priloge kulturnoj povijesti. Suradnica je Vijenca i Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža, za čija je izdanja Hrvatska književna enciklopedija i Leksikon Marina Držića napisala niz priloga. Članica je Društva hrvatskih književnika. U sadašnjim istraživanjima priprema monografsku studiju o Krležinu djelu i političkoj misli. Članica je Hrvatskoga teatrološkog društva. Bila je mentoricom jedne obranjene doktorske disertacije.
Pregled bibliografije u sustavu CroRIS
Popis publikacija u nastavku trenutačno je nepotpun.
Rukom jedne žene. O Maruliću, Juditi i njihovu značenju za današnji jezik i kulturu
The Body as a Social Map: Hagiographic Narrative of St. Margarita in the Code of Croatian Literature, Iconography and Ritual Practice
Dalmacija na raskršću 1848. god.
Dijalektika špilje: Kanavelićev Vučistrah i dubrovačka arhivska praksa
Dalmacija na raskršću Grge Novaka ili kako su komunisti zabranjivali hrvatsku Boku Kotorsku
Kako su komunisti zabranjivali hrvatsku Boku kotorsku
Budvanska pjesmarica - o njezinu sadržaju, književnoj vrijednosti i kulturološkom značaju
Budvanska pjesmarica: 1642–1650
Kako riječi postaju djela
Hrvatski književni barok 2: oživljavanje nacionalne ideje: ideje, osobe i mjesta književne proizvodnje
Četiri žene iz hrvatskoga novovjekovlja: knjiga o zaljubljenoj plivačici, zazidanoj djevici, nevjernoj gusarevoj ženi i odbjegloj dubrovačkoj nevjesti
Hrvatska književna renesansa 1: zlatno doba: ideje, osobe i mjesta književne proizvodnje
Hrvatska glazba ranoga novoga vijeka. Tekstovi i čitanka
Rađanje nacije : pet stotina godina hrvatskoga nacionalizma : Marko Marulić i njegovo vrijeme
Pismo Ivana Luke Garanjina gospodinu Giovanniju Arduinu ministru agronomije o praksi pčelarstva u Dalmaciji 1790.
Hrvatska književna renesansa 2: kriza i naznake moderne osjećajnosti: ideje, osobe i mjesta književne proizvodnje
Hrvatski književni barok 1: sloboda i njezini pjevači: ideje, osobe i mjesta književne proizvodnje
Marin Držić Raguseo: (Marino Darsa): la sua vita e le sue opere dramatiche e politiche:1508–1567
Književnost Boke Kotorske: XV–XVIII. stoljeće: laboratorij
Prosvjetiteljstvo 1: hrvatska književnost u vremenu racionalističkih integracija: ideje, osobe i mjesta književne proizvodnje
Prosvjetiteljstvo 2: hrvatski književnici uvježbavaju preporod: ideje, osobe i mjesta književne proizvodnje
Utjecaj Petra Kanavelića (1637. – 1719.) i Antuna Gleđevića (1656. – 1728.) na dramski opus Dimitrije Demetra
Prijepori oko Lasićeve knjige Krleža – kronologija života i rada (1982)
Časopis Plima i njegov utjecaj na hrvatsku dramsku produkciju i kazalište devedesetih godina 20. stoljeća
Četiri žene iz hrvatskoga novovjekovlja: knjiga o zaljubljenoj plivačici, zazidanoj djevici, nevjernoj gusarevoj ženi i odbjegloj dubrovačkoj nevjesti
Ozana Kotorka između Girolama Savonarole, Mavra Vetranovića i Serafina Razzija
The Italian Opera Libretto and Dubrovnik Theatre (17th and 18th Century)
Duvno u hrvatskoj književnosti
Hrvatska srednjovjekovna književnost. Knj. 1, sv. 1 : Ideje, osobe i mjesta književne proizvodnje
Hrvatska srednjovjekovna književnost. Knj. 1, sv. 3 : Književni, povijesni i tekstualni laboratorij 2.
Hrvatska srednjovjekovna književnost. Knj. 1, sv. 2 : Književni, povijesni i tekstualni laboratorij 1.
Prilozi za biografiju Mimi von Born, supruge hrvatskog prosvjetitelja Tome Basseglija
Milorad Medini: prvi tumač dubrovačkih maskerata
Zlatna knjiga bokeljskih književnika: tekstovi, pisci, dokumenti
Frangešov Barac
Abrahamova žrtva. Abraham i Izak u hrvatskoj književnosti i njihove europske inačice
Književnost ranoga novovjekovlja u Boki kotorskoj. Hrestomatija za studente. Tekstovi, pisci, dokumenti
Foucault pauperom ili kako probuditi savjest suvremenog gledatelja
Niko Andrijašević: život i djelo
"Moj gospodaru, svijet je samo riječ": Shakespearov Timon Atenjanin u redateljskom čitanju Georgija Para
Mjesto i značenje interpretacije Kavanjinova spjeva Bogatstvo i uboštvo književnog teoretičara Zorana Kravara
Lice i sjena Marka Marulića:Nepoznati Marulić – je li došlo vrijeme za novi portret „oca hrvatske književnosti“?
Slavs in renaissance from Croatian point of view
Slobodan Prosperov Novak, Slaveni u renesansi.Zagreb, Matica hrvatska, 2009. (Biblioteka Peristil.)864 pp. Illustrations.
Frangešova enciklopedijska natuknica kao pratekst Povijesti hrvatske književnosti
Abrahamova žrtva u hrvatskoj dramskoj književnosti i njezine europske inačice
Dramaturgical studies
Marin Držić u Hektorovićevom očištu i Nalješkovićevom posredovanju
Slavs in the Renaissance
Slavs in the Renaissance
Who was Marin Držić
Prologue to an Unwritten Play (Vojnović’s Programmatic Text Illuminating the Relationship between Vojnović and Krleža)
Giuseppe Verdi: Nabucco, Hrvatsko narodno kazalište Osijek, 2011. Parlament koji pjeva
Nepoznati Split na sceni. O splitskom dramskom repertoaru: sezona 2010/2011.
Novi pogled na Krležine izvore. Faustovski duhovi spenglerovskog podrijetla
Starijoj hrvatskoj književnosti nije mjesto u srpskom književnom kanonu
Prva sinteza o slavenskim književnostima u renesansi. Slobodan Prosperov Novak, Slaveni u renesansi, Zagreb, 2009.
Što je Peraštanka Jela Bujović pisala mužu Vicku 1697. iz Dubrovnika?
Geneza Kukuljevićeva biografizma
Giuseppe Verdi: Macbeth, Hrvatsko narodno kazalište Split, 2010. Spektakl za novog kralja
Premijera drame Kaćuše Davora Špišića u Hrvatskom narodnom kazalištu Split, 2011. Stulli je Čehovu rekao zbogom
Prometejski mit u hrvatskoj književnosti : Matija Grbić, Junije Palmotić, Miroslav Krleža
Carlo Goldoni, Ribarske svađe, redatelj Vinko Brešan
Nepoznati dokumenti o Grgi Novaku i Miroslavu Krleži
Biography and Works of Marin Držić as Intertextual Discourse
Izložba genijalnoga španjolskog slikara Francisca Goye
Dubrovnik na najstarijoj kazališnoj slici
Le baruffe chiozzote u hrvatskim teatarskim varijacijama
Dalíjevi skanDalí
Petrarkizam
Intertekstualnost
Dodir mediteranizma i slavenskog svijeta u Vojnovićevom "Prologu nenapisane drame"
O komparativnoj književnosti danas
Prolog nenapisane drame (The Prologue of the Unwritten Drama)( Vojnović's programmatic text that illuminates the anatomy of the relation Vojnović - Krleža)
U povodu smrti Radovana Ivšića
Jeronim Pima
Antipetrarkizam
Bernard Pima
Armin Pavić
Kristo Stay
Marin Tudišević
Stjepan Zanović
Vladimir Vratović
Tomislav Prpić
"Zorislava"
Marin Sabić
Medo Pucić
Dalibor Foretić
Vojmil Rabadan
Miljenko Foretić
Josip Bunić
Tonko Maroević
kanconijer
Književnost.(Boka kotorska) Katalog
Romansirane biografije Marina Držića
Vinko Foretić
Saggi su Marino Darsa/Marin Držić commediografo croato rinascimentale
Marin Držić : A Biography
Marin Držić: pjesnik urotnik
Europski autori 16.stoljeća u Znanstvenoj knjižnici u Dubrovniku = European 16th Century Authors in the Research Library in Dubrovnik
The Conspiracy Letters to Cosimo I de' Medici
Marin Držić ili bujica života = Un torrent de vie, Marine Držić
Triptih o Noveli od Stanca
"Banket u Blitvi" Miroslava Krleže ili fauna u flori
Prva hrvatska Antigona
Intertekstualnost i Držić
Marin Držić: životopis
Bog i Marin
Festive Book . Marin Držić 1508-1567