prijediplomski
diplomski
Nikolina Šimetin Šegvić asistentica je na Odsjeku za povijest Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Doktorski studij završila je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je obranila doktorsku disertaciju pod naslovom "Intelektualna povijest hrvatske moderne arhitekture u Zagrebu, 1900.–1980.", izrađenu pod mentorstvom prof. dr. sc. Ivice Šute i prof. emeritusa Andreja Uchytila (summa cum laude).
Autorica je brojnih znanstvenih i stručnih radova te urednica više znanstvenih i stručnih publikacija. Suautorica je udžbenika povijesti za treći razred srednje škole, objavljenoga u nakladi Meridijana.
Godine 2022. u izdanju nakladničke kuće Plejada objavljena je njezina znanstvena monografija Kraj Habsburške Monarhije: intelektualna povijest rasprava i prijepora u britanskoj i američkoj historiografiji. Sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima, a mnoge je organizirala ili suorganizirala. Na njezinu inicijativu je na Odsjeku za povijest Fakulteta hrvatskih studija 2022. godine pokrenut ciklus znanstvenih međunarodnih skupova „Intelektualna povijest i hrvatska historiografija: stanje i perspektive“.
Članica je više strukovnih i znanstvenih udruga te članica uredništava znanstvenih časopisa, među kojima su Historijski zbornik, Polemos – Časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira i Kroatologija (krug mladih urednika).
Njezina znanstvena djelatnost usmjerena je na proučavanje europske i hrvatske intelektualne, urbane i društvene povijesti 19. i 20. stoljeća, s posebnim naglaskom na razvoj i transformacije urbanoga prostora Zagreba, povijest historiografije te pitanja teorije i metodologije povijesne znanosti.
Nikolina Šimetin Šegvić, Kraj Habsburške Monarhije. Intelektualna povijest debata i prijepora u britanskoj i američkoj historiografiji. Zagreb: Plejada, 2022.
Botica, Ivan; Galović, Tomislav; Karbić, Damir; Simon, Suzana; Šimetin Šegvić, Filip; Šimetin Šegvić, Nikolina; Trogrlić, Marko (ur.), Magistra famosa. Zbornik u čast Mirjani Matijević Sokol. 2 sveska. Split: Književni krug Split, 2023. i 2025.
Trojedna Kraljevina Dalmacija, Hrvatska i Slavonija u Habsburškoj Monarhiji 1848./1849. Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 2021.
Drago Roksandić; Filip Šimetin Šegvić; Nikolina Šimetin Šegvić (ed), Annales in Perspecitve: Designs and Accomplishments. Zagreb: FF Press, Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije, 2019.
Nikolina Šimetin Šegvić; Filip Šimetin Šegvić i Natalie Zemon Davis, Dijalog s povodom 4: Putujući između centra i margina. Zagreb: Filozofski fakultet, Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije, 2012.
Nikolina Šimetin Šegvić, Filip Šimetin Šegvić, „Hrvatski narodni preporod i građanstvo – nositelji političkih ideja i izgradnje nacije“. U: U početku bijaše kraljevstvo. Izložba u povodu 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva. Katalog izložbe. Urednici: Tomislav Galović, Dino Milinović, Trpimir Vedriš. Zagreb: Galerija Klovićevi dvori, 2025., 480-484.
Nikolina Šimetin Šegvić, Ana Batinić. „Srebrenka (Sena) Sekulić – Gvozdanović, 'Pogovor knjizi Žena u arhitekturi'“. U: Moderne misleće žene: Antologija hrvatskih intelektualki, Andrea Feldman i Marijana Kardum, ur. Zagreb: Feldman & Co., 2025., 570-586.
Nikolina Šimetin Šegvić, „The Field of Duvno: Where Historiography, Memory, and Myth Converge“. U: Tomislav, Croatia’s First King. Urednica: Mirjana Polić Bobić. Zagreb: Matica hrvatska, 2025., 167-190.
Nikolina Šimetin Šegvić, „Baština u neplanskoj urbanizaciji. SOS za baštinu – Apel za Solin.“ U: Zbornik u čast Mirjani Matijević Sokol II, Ivan Botica, Tomislav Galović, Damir Karbić, Suzana Simon, Filip Šimetin Šegvić, Nikolina Šimetin Šegvić, Marko Trogrlić, ur. Split: Književni krug, 2025., 373-393.
Nikolina Šimetin Šegvić, „Ferdo Šišić – nositelj hrvatske historiografije između dva svjetska rata“. U: Ferdo Šišić i hrvatska historiografija prve polovice 20. stoljeća. Urednik: Damir Agičić. Zagreb: FF Press, 2025., 177-192.
Nikolina Šimetin Šegvić, „Profesija arhitekt: arhitekt, intelektualac, javni prostor i „slučaj Ibler“– intelektualnopovijesni kontekst / Professions: Architect. Architecture, the intellectual, public space, and “The Case of Ibler” – intellectual-historical context“. U: Drago Ibler: arhitektura kao ideja života. Međunarodni znanstveni skup u povodu stote obljetnice početka djelovanja arhitekta Drage Iblera: 9. prosinca 2021., Zagreb / Architecture as an idea for life. International scientific symposium marking the 100th anniversary of the beginning of architect Drago Ibler’s activity : 9 December 2021, Zagreb. Urednica: Borka Bobovec; izvršna urednica Iva Ceraj. Prijevod Jeremy White, Gorka Radočaj. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2024., 111-120. Engleska verzija teksta: 121-128.
Nikolina Šimetin Šegvić; Šimetin Šegvić, Filip (suautori), „Banus Károly Khuen-Héderváry und das Khuensche Wahlsystem.“ U: 49. Internationales kulturhistorisches Symposion Mogersdorf 2022: Wahl- und Verwaltungssysteme im pannonischen Raum vom Ende des 18. Jahrhunderts bis 1914, ur. Andrea Csapláros (Sárvár: Savaria Museum, 2024), 89- 118.
Nikolina Šimetin Šegvić, „Pisati povijest antičkog grada: od Fustela de Coulangesa do Mate Suića“. U: Marinov zbornik Papers in Honour of Professor Emilio Marin, ur. Kevo, Mario; Majnarić, Ivan; Obrovac Lipar, Suzana. Zagreb: Hrvatsko katoličko sveučilište / Catholic University of Croatia, 2022., 583-597.
Nikolina Šimetin Šegvić; Ivica Šute. „»Pola grada pod vodom«. Zbrinjavanje stradalih od poplave u Zagrebu 1964. godine, te plan za daljnju obnovu“, Ekonomska i ekohistorija: časopis za gospodarsku povijest i povijest okoliša 17/1 (2021.), 66-82.
Nikolina Šimetin Šegvić, „Sa zagrebačke periferije: Crvena Trešnjevka od središta sjećanja do mjesta sjećanja“, Forum Bosnae 95-96 (2021.), 244-263.
Nikolina Šimetin Šegvić, „Imaginarni grad: između planova, ostvarenja i očekivanja. Primjer Zakladnog bloka u Zagrebu“, u: Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa Desničini susreti 2017., ur. Ivana Cvijović Javorina i Drago Roksandić (Zagreb: FF Press, 2019.), 43-65.
Nikolina Šimetin Šegvić, „Vremenitosti Zagreba Josipa Horvata“, u: Zbornik Drage Roksandića, ur. Damir Agičić, Hrvoje Petrić, Filip Šimetin Šegvić (Zagreb: FF Press, 2019.), 617-630.
Nikolina Šimetin Šegvić; Šimetin Šegvić, Filip (suautori), „Duh moderne: od kulture življenja do kulture smrti. Fenomen samoubojstva u Europi i Hrvatskoj“, Smrt u opusu Vladana Desnice i europskoj kulturi – poetički, povijesni i filozofski aspekti. Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa Desničini susreti 2017., ur. Ivana Cvijović Javorina i Drago Roksandić (Zagreb: FF Press, 2018.), 421-449.
Nikolina Šimetin Šegvić, Filip Šimetin Šegvić, „Grad kao mjesto oblikovanja intelektualca: Kerubin Šegvić i Split“, Intelektualac danas. Zbornik radova s međunarodnog skupa „Desničini susreti“ 2015., ur. Drago Roksandić i Ivana Cvijović Javorina (Zagreb: FF Press, 2015.), 283-305.
Nikolina Šimetin Šegvić, „Sich im besten Licht zeigen: Kroatien und Slawonien auf der Millenniumsausstellung in Budapest 1896“, u: The Entangled Histories of Vienna, Zagreb and Budapest (18th-20th century), ur. Iskra Iveljić (Zagreb: FF Press, 2015.), 179-214.
Nikolina Šimetin Šegvić; Šimetin Šegvić, Filip (suautori), „Intelektualac pred ogledalom: rasprava o intelektualcima danas“, u: Intelektualac danas. Zbornik radova s međunarodnog skupa „Desničini susreti“ 2013., ur. Drago Roksandić i Ivana Cvijović Javorina (Zagreb: FFZG-Plejada, 2014.), 171-197.
Nikolina Šimetin Šegvić; Fiolić, Marta (suautori), „Što čini mozaik Matasovićevih kulturnopovijesnih sličica?,“ u: Josip Matasović i paradigma kulturne povijesti, ur. Suzana Leček (Slavonski Brod-Zagreb: Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod, 2013.), 343-359.
Nikolina Šimetin Šegvić, „Kulturni, socijalni i intelektualni aspekti zagrebačke arhitekture moderne: ozdravljenje budućnosti“. Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 44 (2012.), 303-345.
Cjelovita bibliografija dostupna OVDJE
Profesionalni interesi:
Članstva:
2025. - Znanstveno-istraživački projekt „Percepcija i načini prikazivanja povijesti u modernoj i suvremenoj kulturi (PERMOS)“, suradnica. Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu (NPOO projekt). Voditelj projekta: prof. dr. sc. Mladen Tomorad. Trajanje projekta: 1. 10. 2025. – 30. 9. 2029.
2025. - Znanstveno-istraživački projekt (Hrvatska zaklada za znanost) „Habsburška birokracija i lokalne zajednice: županije Banske Hrvatske“, vanjska suradnica. Institut društvenih znanosti „Ivo Pilar“. Voditelj projekta: dr. sc. Željko Holjevac. Trajanje projekta: 29. 12. 2025. – 28. 12. 2028.
2024. - Prošlošću prema budućnosti. Višeslojna interpretacija hrvatskog dvadesetog stoljeća: sučeljavanje, naobrazba, ovladavanje, vrjednovanje, identitet. Nositelj projekta: Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Voditeljica projekta: izv. prof. dr. sc. Michal Brandl
Ostalo dostupno ovdje