Biblioterapija u nastavi književnosti
Šifra: 172612
ECTS: 3.0
Nositelji: izv. prof. dr. sc. Davor Piskač
Izvođači: izv. prof. dr. sc. Davor Piskač - Seminar
Prijava ispita: Studomat
Engleski jezik:

1,0,0

Nastava se odvija na hrvatskom jeziku u svim svojim elementima, a stranim studentima koji su pridruženi mješovitoj grupi nudi se mogućnost savladavanja predmeta pomoću dodatnih izravnih konzultacija s nastavnikom i asistentima na engleskom jeziku. Pri tome, nastavnik stranog studenta upućuje na odgovarajuću literaturu na engleskom jeziku te mu osigurava mogućnost polaganja predmeta na engleskom jeziku.
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Predavanja 15
Seminar 15
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
Biblioterapija

Plan i sadržaj nastave:
1. Uvod
2. Povijest i razvoj literarne biblioterapije
3. Teorijski preduvjeti literarne biblioterapije
4. Klinička i literarna biblioterapija
5. Psihoanalitička kritika
6. Kognitivna psihologija
7. MED ciklus
8. Komunikacijski događaj
9. Literarnobiblioterapijske funkcije
10. Metafora
11. Emocionalni paralelizam
12. Komunikacijska komplementarnost
13. Empatija
14. Kognitivna interpretacija
15. Afektivna interpretacija

Obveze studenata
1. Pohađati nastavu, najmanje 70%.
2. Biti aktivni na nastavi: pročitati lektiru i sudjelovati u raspravama
3. Napisati jedan esej
4. Obveza sudjelovanja na biblioterapijskim radionicama u knjižnici Božidara Adžije utorkom u 18 sati. Trg Kralja Petra Krešimira IV 2, Zagreb


UVJETI ZA POTPIS!!!
Biti prisutni na 70% nastavi
Predati prvi esej do dogovorenoga datuma.

Bodovi
Pohađanje nastave .... 20 bodova
Aktivnost na nastavi .... 20 bodova
Esej .... 30 bodova
Pohađanje najmanje 8 radionica u knjižnici Božidara Adžije .... 30 bodova


Zaključna ocjena (kada se zbroje svi postoci pohađanja, aktivnosti i dvaju eseja)

0 do 50% = nedovoljan (1)
51 do 70% = dovoljan (2)
71 do 80% = dobar (3)
81 do 90% = vrlo dobar (4)
91 do 100% = izvrstan (5)

Studenti su dužni napisati dva eseja.

OCJENJIVANJE ESEJA
Svaki esej treba imati najmanje 2.000 riječi
Esej se šalje na e-mail: kroatologija@gmail.com


ESEJ MORA BITI POSLAN na adresu kroatologija@gmail.com najkasnije do 1. svibnja.

Teme za esej:
Empatija i suosjećanje
Pozorno i vođeno čitanje
Komunikacijski događaj u literarnoj biblioterapiji
Emocionalni paralelizam i komunikacijska komplementarnost
Kognitivna i afektivna interpretacija
Načelo funkcioniranja MED ciklusa na primjerima iz književnosti
Rad s tablicom emocija



Svaki esej se boduje bodovima od 1 do 30.
Iz svakoga područja esej može dobiti najviše bodova koliko je naznačeno.

= Pismenost (Esej ima najviše 5 pravopisnih i gramatičkih pogrešaka)= 2 boda
= Uporaba jezika (Koristi se stručni jezik i metajezik na akademskoj razini)= 2 boda
= Teorijska literatura (U popisu korištene literature navesti najmanje 2 naslova teorijske literature)= 2 boda
= Djela iz književnosti (U popisu korištene literature navesti najmanje 1 naslov književnoga djela) = 2 boda
= Jasno i dobro razumijevanje teme (Tema je jasno obrazložena u uvodu eseja) = 3 boda
= Pokazivanje znanja (Najmanje tri tvrdnje u eseju su jasno navedene) = 3 boda
= Dokazivanje znanja (Tvrdnje su dokazane uporabom teorijske literature. Ukoliko tvrdnja nije potkrijepljena teorijskom literaturom, ne dobiva se bod)= 3 boda
= Oprimjerivanje citatima iz književnih djela (U svrhu oprimjerivanja citiraju se adekvatni dijelovi iz književnih djela, najmanje 2 citata)= 4 boda
= Originalnost pristupu temi (Iznosi se barem jedna originalna ideja u eseju)= 4 boda
= Dokazivanje originalnih ideja (Originalna ideja se dokazuje uporabom navedene literature) = 5 bodova.

Eseji se šalju na e mail: kroatologija@gmail.com

VAŽNA NAPOMENA!

Eseji se mora poslati na adresu kroatologija@gmail.com u navedene dane.

Temeljna iteratura:

Piskač, Davor (2018) O književnosti i životu. Zagreb: hrvatski studiji.
Bušljeta, Rona; Piskač, Davor (2018) Literarna biblioterapija u nastavi književnosti

Dopunska literatura / dostupni online izvori.
Aristoteles (2005) O pjesničkom umijeću. Zagreb: Školska knjiga.
Barath, Arpad; Matul, Daša; Sabljak, Ljiljana (1996) Korak po korak do oporavka: priručnik za kreativne susrete s djecom u ratnim i poslijeratnim vremenima. Zagreb: Typex.
Bašić, Ivana (2011) Biblioterapija i poetska terapija: Priručnik za početnike. Zagreb: Balanscenter.
Biti, Marina (2007) O suodnosu mentalnih i jezičnih svjetova iz perspektive kognitivne stilistike. "Fluminensia", 19(2007)2, str. 51-71.
Biti, Vladimir (1987) Interes pripovjednog teksta. Zagreb: SNL.
Biti, Vladimir (2000) Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije. Zagreb: Matica hrvatska.
Cepić, Dražen (2004) "Poopćeni drugi" i "Veliki Drugi": sličnosti i razlike između Meadove i Lacanove teorije konstituiranja subjekta. "Diskrepancija" 5(2004)9, str. 29-40.
Cornett, Claudia E.; Cornett, Charles F. (1980.) Bibliotherapy. The Right Book at the Right Time. Bloomington: Phi Delta Kappa Educational Foundation.
Crothers, Samuel McChord (1904) Gentle Reader. Boston, New York: Mifflin and Company.
Crothers, Samuel McChord (1916) A Literary Clinic. "The Atlantic Monthly", 118(1916)3, str. 291-301.
Eco, Umberto (2005) Šest šetnji pripovjednim šumama. Zagreb: Algoritam.
Freud, Anna (2002) Uvod u tehniku dječje psihoanalize, Jastrebarsko: Slap.
Freud, Sigmund (2000) Tri rasprave o teoriji seksualnosti. Zagreb: Stari grad.
Frye, Northrop (2000) Anatomija kritike. Zagreb: Golden marketing.
Gazivoda, Jelena (2016) Književnost i laž. "Vijenac" (2016)589.
Grbić, Igor (2010) Jung i književnost: prilog ekstrinzičnosti u književnoj kritici. "Tabula", (2010)8, str. 84-95.
Hameršak, Marijana; Zima, Dubravka (2015) Uvod u dječju književnost. Zagreb: Leykam international.
Hasimi, Valentina (2015) Biblioterapija kao način razvijanja čitanja u primarnom obrazovanju. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti.
Hogan, Patrick Colm (2011) What Literature Teaches Us about Emotion. New York: Cambridge University Press.
Josić, Ljubica (2010) Književnoumjetnički stil, funkcija standardnoga jezika, jezik sui generis ili "nadstil"? "Studia lexicographica", 4(2010)2, str. 27-48.
Jung, Carl Gustav (2001) Psychology and Literature. U: Jung, Carl Gustav: Modern Man in Search of a Soul. London: Routledge.
Jung, Carl Gustav (1942) Contributions to Analytical Psychology, London: Kegan Paul, Trench, Trübner & Co.
Jung, Carl Gustav (1987) Čovjek i njegovi simboli. Zagreb: Mladost.
Jurdana, Vjekoslava; Kadum-Bošnjak, Sandra; Vičić, Marina (2014) Stavovi učitelja o važnosti bajke u nastavi primarnog obrazovanja. U: Hozjan, Dean (ur.): Izobraževanje za 21. stoletje ustvarjalnost v vzgoji in izobraževanju. Kopar: Univerzitetna Založba Annales; str. 253-266.
Kahneman, Daniel (2013) Misliti brzo i sporo. Zagreb: Mozaik knjiga.
Klarić, Martina (2014) Biblioterapija u inkluzivnoj praksi. "Dijete, vrtić i obitelj", 20(2014)75, str. 30-31.
Kolenović, Jadranka Đapo; Drače, Saša; Hadžiahmetović, Nina (2015) Psihološki mehanizmi odbrane: teorijski pristupi, klasifikacija i vodič za vježbe. Sarajevo: Filozofski fakultet.
Jeannette; Barrett, Lisa Feldman (ur.): The Handbook of Emotions. London, New York: Guilford Press.
Luhmann, Niklas (1996) Ljubav kao pasija: O kodiranju intimnosti. Zagreb: Naklada MD.
Luhmann, Niklas (2000) Art as a Social System. Stanford: Stanford University Press.
Marjanić, Suzana (2013) Plakat u ulozi mačke, mačka u roli plakata. "Zarez", (2013)404.
McMillen, Paula; Pehrsson, Elisabeth Dale (2008) Bibliotherapy for Hospital Patients. "Journal of Hospital Librarianship", 4(2008)1.
Mukařovský, Jan (1986) Struktura, funkcija, znak, vrednost. Beograd: Nolit.
Mukařovský, Jan (1999) Književne strukture, norme i vrijednosti. Zagreb: MH.
Pennac, Daniel (1996.) Od korica do korica. Zagreb: Irida.
Pisk, Zoja (2014) Empatija. U: Kovačić, Dragica Kozarčić; Frančišković, Tanja (ur.): Psihoterapijski pravci, Zagreb: Medicinska naklada.
Piskač, Davor (2007) The Aesthetic Function in Oral Literature. "Narodna umjetnost", 44(2007)1, str. 93-114.
Piskač, Davor (2008) Praški književnoznanstveni strukturalizam: povijest i perspektive. "Umjetnost riječi", 52(2008)12, str. 93-116.
Piskač, Davor (2018) Biblioterapija i psihoanalitička kritika u kontekstu teorije sustava. "Kroatologija", 7(2018)2. str. 60-81.
Rudež, Jelena (2004) Biblioterapijska metodologija. "Hrvatski", 2(2004)1-2, str. 55-82.
Shrodes, Catherine (1950) Bibliotherapy: A Theoretical and Clinical Experimental Study. Berkeley: University of California.
Solar, Milivoj (1981) Teorija književnosti. Zagreb: Školska knjiga.
Solar, Milivoj (1995) Laka i teška književnost: predavanja o postmodernizmu i trivijalnoj književnosti. Zagreb: Matica hrvatska.
Solar, Milivoj (1998) Edipova braća i sinovi. Zagreb: Naprijed.
Solar, Milivoj (2004.) Predavanja o lošem ukusu, Zagreb: Politička kultura.
Solar, Milivoj (2007) Književni leksikon. Zagreb: Matica hrvatska.
Literatura:
  1. Temeljna literatura
  2. Temeljna literatura za literarnobiblioterapijsku analizu i interpretaciju
Preporučena literatura:
  1. Afolayan, J. A. (1992). Documentary perspective of bibliotherapy in education.
    Anderson, H. (2015). Bibliotherapy: can you read yourself happy?
    Hasty, P. (2017). Dynamic duo: combining bibliotherapy with play therapy techniques.
3. semestar Ne predaje se
DIPL-NS-smjer (5035): Izborni kolegiji - Redovni smjer - Nastavnički
DIPL-NS-smjer (5035): Izborni kolegiji - Redovni smjer - Nastavnički
DIPL-NS-smjer (5035): Izborni kolegiji - Redovni smjer - Nastavnički
DIPL-NS-smjer (5035): Izborni kolegiji - Redovni smjer - Nastavnički

4. semestar
DIPL-NS-smjer (5035): Izborni kolegiji - Redovni smjer - Nastavnički
DIPL-NS-smjer (5035): Izborni kolegiji - Redovni smjer - Nastavnički
DIPL-NS-smjer (5035): Izborni kolegiji - Redovni smjer - Nastavnički
DIPL-NS-smjer (5035): Izborni kolegiji - Redovni smjer - Nastavnički
Termini konzultacija:
  • izv. prof. dr. sc. Davor Piskač:

    Utorak od 13 do 14 sati.

    Lokacija:
Obavijesti
Objavljeno: 24. 1. 2018. u 12:00
Davor Piskač

Konzultacije srijedom od 12 do 14 sati. 

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2024. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS