O djelatniku
izv. prof. dr. sc. Ivana Greguric
Zvanje:izvanredni profesor
Funkcija:doc. dr. sc.
Lokacija: 18
Konzultacije:

Utorak 14-15h 

E-mail: E-mail
Osobna stranica na Webu: linkedin.com/in/ivana-greguric-90bba0b3
Odsjek: ODSJEK ZA KOMUNIKOLOGIJU

Nastava

prijediplomski

diplomski

Životopis

Ivana Greguric je izvanredna profesorica filozofije Sveučilišta u Zagrebu i znanstvena suradnica u Znanstvenom centru izvrsnosti za integrativnu bioetiku na Filozofskom fakultetu, sa znanstvenim djelovanjem prvenstveno u okviru Znanstveno-istraživačkog povjerenstva za bioetiku, tehniku ​​i transhumanizam. Radila je kao znanstvena novakinja na projektu “Kiborgoetika - sjecište ili veza između bioetike i tehnoetike” i kao istraživačica u filozofskoj knjižnici “Demetra”.

Od 2001. do 2005. studirala je političke znanosti na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, gdje je diplomirala sa temom ''Promjena paradigme: Platon, Kant, Hegel, postmoderna'' i stekla zvanje magistra političkih znanosti. Godine 2007. upisala je poslijediplomski doktorski studij filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je obranila doktorski rad pod naslovom "Filozofski aspekti kiborgizacije čovjeka u doba znanstvenog humanizma i mogućnost mišljenja" te stekla zvanje doktora znanosti. Od 2010. do 2018. godine bila je zaposlena na Visokoj poslovnoj školi kao predavač (Poslovna i komunikacijska etika, Odnosi s medijima, Medijska komunikacija, Retorika), te Pročelnica Odsjeka za komunikacije i organizator međunarodnog znanstvenog skupa. Od 2009. do 2011. bila je suradnica znanstvenog projekta "Primjena sustavne teorije u analizi općih tehnika" (voditelj projekta: prof. Igor Čatić), a od 2014. suradnica je Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku Fakulteta Filozofija Sveučilišta u Zagrebu. Od 2018. zaposlena je kao docentica na Odsjeku za filozofiju i Odsjeku za komunikologiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu na kojem predaje: Filozofiju kiberkulture, Komunikacijsko - medijske teorije, Kiborgoetiku i robotoetiku, Filozofiju medija, Bioetiku, Filozofiju komunikacije i Filozofiju. 19. stoljeća.

Članica je Kruga mladih urednika časopisa Filozofska istraživanja, Hrvatskog filozofskog društva, Matice hrvatske, European Philosophy of Science Association (EPSA) i International Society for Ethics and Information Technology (INSEIT). Sudjelovala je na više od dvadeset međunarodnih znanstvenih konferencija održanih u Hrvatskoj i inozemstvu (Oxford, Lisabon, Liverpool) i održala je brojna gostujuća predavanja (Hrvatska akademija medicinskih znanosti, Europski dom, Međunarodni kongres Udruženja medicinskih sestara i tehničara Hrvatske). Gostovala je na konferenciji Europskog parlamenta na Konferenciji o odgovornosti robota, gdje je predložila usvajanje rezolucije o granicama poboljšanja ljudskih bića.

Autorica je više od deset znanstvenih radova, poglavlja u knjizi Posthuman culture (Oxford, 2013), poglavlja u knjizi Guide to Deep Learning Basics (Springer 2020), koautorica poglavlja u knjizi Chuck Klosterman i filozofija (Otvoreni sud, 2012.) i kourednik knjige Novi val i filozofija (Jesenski Turk, 2012.). Bila je gostujući istraživač u Zakladi Brocher (2015.), centru za bioetička istraživanja u Ženevi, koja joj je dodijelila stipendiju za istraživanje o ''Etičkim i znanstvenim pitanjima stvaranja poboljšanih 'ljudskih' bića ''.

2018. godine objavljena je njezina knjiga ''Kibernetička bića u doba znanstvenog humanizma: Prolegomena za kiborgoetiku'' u izdanju Hrvatskog filozofskog društva i Pergamene. Tijekom 2021. godine objavljena je njezina druga knjiga u koautorstvu s Nenadom Vertovšekom pod nazivom ''Filozofija budućeg: Ogledi o neljudskom'' u izdanju Jesenski Turk.

Članica je mlađeg uredništva časopisa Journal of Philosophical Research, In medias Res, Hrvatskog filozofskog društva, Europske udruge za filozofiju znanosti (EPSA) i Međunarodnog društva za etiku i informacijsku tehnologiju (INSEIT). Područja njezina znanstvenog interesa su: kiberkultura, filozofska antropologija, filozofija tehnologije, filozofija medija, bioetika, posthumanizam i umjetna inteligencija.

Objavljeni radovi u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (CROSBI)
Napomena: Ove radove održava Knjižnica Instituta Ruđer Bošković koja vodi projekt Hrvatske znanstvene bibliografije CROSBI. Ovim linkom možete vidjeti sve podatke o radovima koje su autori unijeli u bazu podataka.

Za sve izmjene možete se obratiti na help@bib.irb.hr, a na istu adresu možete uputiti i sva vaša pitanja i sugestije vezana uz CROSBI.

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2024. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS